Netradicionalno učenje 2024. dobilo je zamah, uz veću potporu politika i šire priznanje, kao i inicijative cjeloživotnog učenja za vještine potrebne u zelenom gospodarstvu.

Ključni napredak:

• Strukovno obrazovanje i obrazovanje po dualnom modelu proširili su se diljem Europe, a Srbija, Španjolska, i Bugarska prednjače u tome.
• Važnost obrazovanja u području STEM-a raste, a njegovo se promicanje ubrzava uz inicijative cjeloživotnog učenja za vještine potrebne u zelenom gospodarstvu.

Ključni nazadci:

• Javne škole i dalje nemaju dovoljno sredstava, dok privatne ustanove postaju sve elitističkije.
• Segregacija učenika, akademska i društvena, i dalje je prisutna u europskim obrazovnim sustavima, među ostalim u zemljama: Francuska, Grčka i Srbija.

Trajne razlike u plaćama između žena i muškaraca, ograničena dostupnost skrbi za djecu i kulturna očekivanja u pogledu skrbi i dalje otežavaju zapošljavanje žena. U svim praćenim zemljama žene su nedovoljno zastupljene na bolje plaćenim i rukovodećim položajima.

Ključni napredak:

• EU je u Indeksu ravnopravnosti spolova EIGE-a za 2024. ostvario 71 od 100 bodova, što je rast od 0,8 boda u odnosu na 2023.
• Prema Indeksu, EU je najviše napredovao u domeni moći (+2,3 boda), zahvaljujući poboljšanjima u poddomenama ekonomske moći (+2,9) i društvene moći (+2,5).

Ključni nazadci:

• Rodno uvjetovano nasilje u porastu je diljem Europe, a broj femicida dosegnuo je rekordne razine u zemljama: Italija i Njemačka.
• Raste nasilje i agresija prema LGBTQI+ osobama.

Migracijska politika postrožena je u mnogim zemljama EU-a, među ostalim i nezakonitim praksama, dok se migranti i dalje suočavaju s diskriminacijom te preprekama u pristupu dostojnom radu i osnovnim uslugama.

Ključni napredak:

Njemačka, Slovenija, Srbija, i Hrvatska provele su reforme radi promicanja radnih migracija, reguliranja boravka i pravednog postupanja prema stranim radnicima.

Ključni nazadci:

Portugal je zbog prelaska na Agenciju za integraciju, migracije i azil (AIMA) imao velika kašnjenja u izdavanju dozvola boravka.
Grčka i Italija nastavljaju s nezakonitim praksama kao što su nezakonita vraćanja (pushbacks) i centri za povratak.

Minimalne plaće porasle su diljem Europe, ali često nisu pratile inflaciju, pa je 8,2 % radnika i dalje izloženo riziku od siromaštva.

Ključni napredak:

• Stopa zaposlenosti dosegnula je 75,8 % u 2024., što je povećanje od 0,5 postotnih bodova u odnosu na 2023., a rast su dijelom potaknula radna mjesta u zelenom gospodarstvu u zemljama kao što je Španjolska.

Ključni nazadci:

• Ugovori na određeno vrijeme i neformalni ugovori i dalje su prisutni u sektorima s niskim plaćama, osobito u južnoj i istočnoj Europi.
• Razlike u plaćama i neravnomjernost plaća i dalje najviše pogađaju migrante, žene i stanovnike regija s niskim dohotkom.

Zaštita zdravlja i sigurnosti na radu (SZR) i dalje izaziva zabrinutost diljem Europe.

Ključni napredak:

• Albanija i Srbija provele su nove zakonodavne okvire o SZR-u.

Ključni nazadci:

• Kosovo, Sjeverna Makedonija i Španjolska i dalje se oslanjaju na zastarjele pravne okvire koji prikrivaju podatke o incidentima.
• Prijedlozi za poboljšanje ili ažuriranje pravnih okvira – Kosovo i Sjeverna Makedonija – još nisu usvojeni ili još nisu provedeni.

Socijalni dijalog u Europi i dalje je neujednačen: relativno je stabilan u srednjoj Europi, ali slab na Zapadnom Balkanu.

Ključni nazadci:

• Institucije tripartitnog socijalnog dijaloga – Albanija i Kosovo – uglavnom nisu djelovale, a nijedan novi kolektivni ugovor nije sklopljen u sljedećoj zemlji: Srbija.
• Socijalni dijalog i dalje je vrlo nedjelotvoran u sljedećoj zemlji: Sjeverna Makedonija.
• 87 % dijeli stan. S velikim izazovima suočavaju se i gospodarski ugrožena kućanstva, poput onih na čelu kojih su samohrani roditelji ili migranti.
  Financijalizacija stambenog tržišta ograničila je dostupnost cjenovno pristupačnog stanovanja. Nedostatak socijalnih i javnih stanova osobito pogađa ranjive skupine koje si ne mogu priuštiti tržišne cijene.

Diljem Europe vlada teška stambena kriza koja različito pogađa različite društvene skupine.

Ključni napredak:

• Najavljeni Europski plan za pristupačno stanovanje važna je prilika za povećanje ponude cjenovno pristupačnog stanovanja i rješavanje problema beskućništva i isključenosti.

Ključni nazadci:

• Mladima je sve teže pristupiti primjerenom stanovanju, a zbog naglog rasta najamnina mnogi su prisiljeni na zajedničko stanovanje; oko 70 % mladih u Španjolskoj živi u najmu, a 87 % dijeli stan. S velikim izazovima suočavaju se i gospodarski ugrožena kućanstva, poput onih na čelu kojih su samohrani roditelji ili migranti.
• Financijalizacija stambenog tržišta ograničila je dostupnost cjenovno pristupačnog stanovanja. Nedostatak socijalnih i javnih stanova osobito pogađa ranjive skupine koje si ne mogu priuštiti tržišne cijene.

Siromaštvo je i dalje velik izazov u Europi: u 2024. godini 21 % stanovništva EU-a bilo je izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Od triju krovnih ciljeva EU-a smanjenje siromaštva i dalje se pokazuje najtežim.

Ključni napredak:

• Francuska je pokrenula nekoliko projekata koji olakšavaju pristup naknadama.

Ključni nazadci:

• Rast troškova života i stanovanja pogodio je samohrane roditelje, migrante i osobe s niskim dohotkom
• Regionalne razlike i dalje postoje, primjerice u Italiji, gdje je stopa siromaštva na jugu 2,5 puta viša nego na sjeveru.
• Civilno društvo u Portugalu i dalje ima ključnu ulogu u pružanju usluga socijalne skrbi zbog nedostatka primjerenih javnih usluga.

Europsko zeleno gospodarstvo ima velik potencijal da pridonese društvenom napretku.

Ključni napredak:

• Albanija je pokrenula nekoliko inicijativa za promicanje zelenog gospodarstva
• Sjeverna Makedonija, Srbija i Slovenija pokazuju velik potencijal za rast zelenih radnih mjesta i zelenog gospodarstva.

Ključni nazadci:

• Iako je Plan EU-a za kvalitetna radna mjesta dobrodošao prijedlog, potrebno ga je poboljšati kako bi ga pokretali radnici i zajednice, kako bi osigurao dostatna sredstva i poticao pravednu tranziciju pristupom utemeljenim na cjeloživotnom učenju.

Pristup cjenovno pristupačnoj energiji i dalje je trajan izazov u cijeloj Europi: 9,2 % kućanstava u EU-u nije 2024. moglo primjereno grijati svoj dom, a u sljedećim je zemljama taj udio dosegnuo gotovo 19 %: Bugarska i Grčka.

Ključna poboljšanja:

• Njemačka je uvela financijsku i savjetodavnu potporu za ublažavanje energetskog siromaštva.
• Bugarska je razvila energetske zajednice u sklopu inicijative EU-a za energetske zajednice.

Ključni nazadci:

• Visoki troškovi energije prisiljavaju mnoge, osobito siromašnija kućanstva, da se u neodgovarajućim stambenim uvjetima oslanjaju na nesigurna fosilna goriva.

Prostor za djelovanje civilnog društva u Europi i dalje je pod pritiskom: CIVICUS Monitor nekoliko zemalja svrstava u kategoriju „sužen” zbog ograničenja prosvjeda i građanskih prava te sve veće netolerancije prema različitim mišljenjima. OCD-ovi se suočavaju s kriminalizacijom, rezovima u financiranju i ograničenim sudjelovanjem u donošenju odluka.

Ključni nazadci:

• Prekomjerna sila i zastrašivanje prosvjednika primjenjuju se u zemljama kao što su Grčka i Srbija.
• Prepreke smislenom građanskom dijalogu obeshrabruju OCD-ove od sudjelovanja, kao što se vidi u Hrvatskoj, gdje je sudjelovanje u javnim savjetovanjima naglo palo između 2023. i 2024.